Općenito o tumorima

Tumor je naziv za svaku abnormalnu nakupinu tkiva, ili u širem smislu svaku oteklinu ili izraslinu nastalu povećanjem tkiva ili organa uslijed bujanja stanica, otoka tkiva zbog zadržavanja tekućine, krvarenja, upale i sl. Razlikujemo benigne i maligne tumore.

Benigni ili dobroćudni tumori

Benigni tumori sami po sebi ne ugrožavaju život, osim ako svojim rastom ne ugrožavaju neki vitalni organ ili tkivo, ne daju metastaze i ne infiltriraju zdravo tkivo, već ga svojim rastom potiskuju, mogu prouzrokovati bolove i naštetiti normalnim tjelesnim funkcijama. Mogu se ukloniti operativnim zahvatom.

Maligni ili zloćudni tumori

Maligni tumor, zloćudna tvorevina ili rak vrsta je tumora koja ugrožava život pacijenta, jer prilikom širenja urasta u zdravo tkivo i razara ga, a širenjem putem limfe i krvi stvara presadnice ili metastaze u udaljenim organima.

Tri su glavne karakteristike malignog tumora:

  • Hiperplazija (povećan broj stanica koje se dijele)
  • Invazija tumora u susjedna tkiva
  • Metastaziranje (prodiranje tumorskih stanica u ostale dijelove tijela, rast novih tumora koji su opasni za život)

Maligni tumor nastaje tako da jedna stanica u organizmu izgubi sposobnost adekvatnog odgovaranja na signale koji kontroliraju njezin rast, diobu i smrt. Nekontroliranom diobom takve stanice nastaje tumor.

Svojstvo malignog tumora je i metastaziranje. Metastaziranje je širenje bolesti iz jednog dijela tijela u drugi koji s njim nije izravno povezan. Kod tumora metastaziranje nastaje prijenosom tumorskih stanica krvlju i limfom. Upravo je metastaziranje ono svojstvo tumora koje ponajviše otežava liječenje i u velikoj je mjeri odgovorno za smrt onkoloških bolesnika. Metastazu će razviti samo najmalignije tumorske stanice, tj. stanice koje mogu preživjeti sve faze metastatskog procesa: prodor kroz bazalnu membranu, ulazak u krvnu žilu, preživljavanje u krvotoku, izlazak iz krvne žile i započinjanje diobe kojom konačno nastaje sama metastaza (jedna od 10⁴ stanica koje su probile bazalnu membranu i ušle u krvotok stvara sekundarni tumor ili metastazu). Metastaze imaju iste osobine rasta, širenja i razaranja organa kao i primarni tumor.

Kako bi mogao rasti, tumoru je potrebna i adekvatna prehrana. Do veličine tumora od 0,2-2 mm tumor se može opskrbljivati hranjivim tvarima i kisikom iz okoline putem difuzije. Ako ne dođe do stvaranja vlastitih krvnih žila (angiogeneze), tumor prestaje rasti i ostaje u „mirujućem“ stanju. U toj je fazi dioba stanica uravnotežena s odumiranjem tumorskih stanica. Tumorska je angiogeneza proces stvaranja vlastitog sustava krvnih žila, koje tumoru omogućuju prehranu, a time i rast. Na tom saznanju temelje se i neke vrste terapije raka u kojima se nastoji spriječiti stvaranje vlastitih krvnih žila tumora i tako spriječiti dopremu hranjivih tvari i kisika tumorskim stanicama, što sprečava njegov daljnji rast i širenje te pospješuje odumiranje tumorskih stanica.

Ukoliko se ne liječe, velika većina tumora izaziva smrt. Terapije malignih bolesti su vrlo zahtjevne, teško podnošljive, dugotrajne i skupe. Zloćudne ili maligne bolesti jesu, uz bolesti srca i krvnih žila, jedan od najvećih zdravstvenih problema današnjice. Rak je među vodećim uzrocima smrti u svijetu, bez obzira na velika dostignuća u postavljanju dijagnoze i bolju terapiju. U svijetu svake godine od raka oboli 11, a umre blizu 8 milijuna ljudi. U Hrvatskoj godišnje oboli 25 000 ljudi, a umire 12.500. S rakom u svijetu živi čak 25 milijuna ljudi. Ako se ovakav trend nastavi, Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će, u razdoblju između 2005. i 2015. godine od raka umrijeti 84 milijuna ljudi.

U Hrvatskoj je rak treća bolest po broju oboljelih, a druga po broju smrtnosti. Prema statističkim podacima EU, Hrvatska je u Europi na drugom mjestu po broju smrtnosti od raka, iza nas su jedino Mađari. Glavni razlozi visoke stope smrtnosti u Hrvatskoj jesu starost populacije i činjenica da se rak u Hrvatskoj u prosjeku otkriva kasnije nego u Europi. Također je bitna činjenica da je u Hrvatskoj najčešći rak pluća, koji ima visoku smrtnost, dok u većini drugih zemalja prednjače rak prostate i rak dojke, koji su izlječivi u visokom postotku.

Rak je bolest od koje se može umrijeti, ali s kojom se može dugo i kvalitetno živjeti, a više od polovice bolesnika i potpuno izliječiti. Ukoliko se bolest otkrije i dijagnosticira na vrijeme te pravodobno i adekvatno liječi, izlječenje je moguće. Možemo reći da su mnogi oblici raka lječivi, a neki i izlječivi ukoliko se otkriju u ranoj fazi.

Uopšteno o tumorima
Uopšteno o tumorima
Uopšteno o tumorima

NASTANAK TUMORA

Tumor ima monoklonalno porijeklo, nastaje iz jedne stanice koja izgubi sposobnost adekvatnog odgovora na kontrolne mehanizme koji u njoj postoje (mehanizmi koji kontroliraju rast, dijeljenje i smrt stanice). Tada dolazi do njenog nekontroliranog dijeljenja i množenja te nastaje rak.

Zdrave su stanice programirane da u jednom trenutku svog života umru, a taj se proces zove “apoptoza”. Kod malignih stanica takav je mehanizam iz nekog razloga isključen i zato se one dijele beskonačno dok se ne stvori ogroman broj malignih stanica u obliku tumora koji razara tkivo u kojem raste i ukoliko se ne liječi u nekom momentu “metastazira”, tj. širi se se po tijelu formirajući nove tumore.

Danas se zna da su promjene koje dovode do pretvorbe zdrave stanice u malignu genske i da su posljedica ili naslijeđa (rjeđe) ili dugogodišnjeg nakupljanja mnogostrukih oštećenja gena – mutacija. Zbog toga se i starost navodi kao jedan od predisponirajućih faktora za nastanak tumora. Možemo reći da su tumori zapravo „bolesti“ gena. U procesu stanične diobe „bolesni“ geni se umnožavaju i prenose u stanice kćeri. Iako tumori nastaju kao posljedica genskih promjena u jednoj stanici, sam nastanak i tijek tumorske bolesti u velikoj mjeri ovise i o okolišu tumorskih stanica, koji čine susjedne stanice i izvanstanična stroma, razne signalne molekule, imunološki i hormonalni sustav i još neki drugi faktori u organizmu i okolišu.

Uopšteno o tumorima

FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK TUMORA

Samo 10% malignih oboljenja rezultat je djelovanja genetskih faktora, dok većina slučajeva nastaje pod utjecajem našeg ponašanja i utjecaja sredine.

Liječnici često ne mogu objasniti zašto se kod jedne osobe razvije rak, a kod druge ne. No, istraživanja pokazuju da neki faktori rizika povećavaju vjerojatnost da će se kod osobe razviti rak. Brojne su teorije tijekom razvoja znanosti pokušavale objasniti nastanak i razvoj maligne bolesti, no niti jedna do sad nije u potpunosti dala objašnjenje. Sigurno je da se ne radi o samo jednom uzroku. Samo 10% malignih oboljenja rezultat je djelovanja genetskih faktora, dok većina slučajeva nastaje pod utjecajem našeg ponašanja i utjecaja sredine. U novije vrijeme sve se više naglašava izuzetan značaj imuniteta (otpornosti) i općeg stanja organizma. Utvrđeno je da će se ovisno o dužini vremena izloženosti faktorima rizika i poslije latentnog perioda koji ovisi o genskom naslijeđu, godinama starosti, spolu, imunološkom i općem stanju organizma, te ovisno o životnom okolišu, radu, ishrani i navikama, maligna bolest početi razvijati kada probije imunološku barijeru osobe i dalje će se razvijati sukladno svojoj dinamici prema imunološkoj otpornosti organizma oboljelog.

Faktore rizika za nastanak raka možemo podijeliti u dvije skupine:

Genski faktori (nasljeđivanje) pospješuju nastanak određenih vrsta raka poput raka dojke, jajnika i raka debelog crijeva.

Faktori okoliša – Mnoge vrste raka prouzrokovane su našim načinom života, prehrambenim navikama i okolinom kao što su pušenje, masna i nezdrava hrana, alkohol, debljina, nedostatak tjelesne aktivnosti razne vrste zračenja, zaraze (HPV virus, HIV virus, virusi hepatitisa B i C, Helicobacter pylori), te sve posljedice industrijalizacije kao što su zagađenje zraka, zemlje, vode, gubitak ozonskog omotača kao rizika za nastanak karcinoma kože i sl. Odgovarajuća promjena u tim područjima nudi zaštitu od raka..

Glavni uzroci nastajanja raka po Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka jesu:

  • Nepravilna i nezdrava prehrana
  • Pušenje
  • Kancerogena industrija
  • Virusne infekcije
  • Mutacije
  • Reproduktivni poremećaji
  • Alkohol
  • UV zračenje / sunce
Uopšteno o tumorima
Uopšteno o tumorima
Uopšteno o tumorima
Uopšteno o tumorima

SIMPTOMI KOJI UKAZUJU NA TUMOR

Simptomi koje pojedine vrste raka mogu izazvati u mnogočemu se razlikuju i često nisu specifični za određenu vrstu raka. Poseban problem je to što se simptomi, pogotovo malignih bolesti unutarnjih organa, često osjete kada je bolest već uznapredovala, kada je terapija složenija, dugotrajnija, a mogućnost izlječenja neizvjesnija.

Zbog toga ovim putem još jednom apeliramo na potrebu redovitih preventivnih pregleda, što uključuje mamografski i ultrazvučni pregled dojki kod žena preko 40 godina, redovite ginekološke preglede sa obveznim PAPA testom, pregled prostate kod muškaraca preko 50 godina, pregled stolice na okultno ili nevidljivo krvarenje muškaraca i žena preko 50 godina života, pregled pluća kod pušača te godišnji sistematski pregled.

Ovdje ćemo opisati najvažnije simptome koji mogu upućivati na dijagnozu raka. Treba napomenuti da postoji i niz drugih simptoma koji mogu upućivati na rak, ali i to da izostanak ovih simptoma ne znači i odsutnost raka. Ovi simptomi su najčešće posljedica nekih drugih bolesti, ali zbog sigurnosti ih treba provjeriti kako bi se isključila svaka sumnja na postojanje raka ili ukoliko se dijagnoza raka potvrdi da to bude u što ranijem stadiju bolesti kada su i mogućnosti izlječenja veće.

RANE: Ukoliko se pojavi rana koja nije nastala uslijed neke ozljede ili povrede, a ne zarasta i ne povlači se, može upućivati na rak . Rak kože i usta može se pojaviti u obliku rane. Posebnu pozornost na postojanje ranica u ustima trebaju obratiti pušači. Liječniku treba pokazati svaku sumnjivu ranicu na koži, ukoliko ne nestane za tjedan dana!

MADEŽI I BRADAVICE: Madeži i bradavice koji počnu rasti ili mijenjati izgled, krvariti, svrbiti, ljuštiti se, mogu biti znak pojave raka. Promjene na madežima su opasne i ne treba ih zanemarivati. Najbolje je samopregledom kontrolirati madeže i pratiti njihovo stanje. Zapamtite: svaka promjena madeža iziskuje posjet liječniku!

ČVORIĆI ( KVRGE, IZRASLINE): Čvorić ili kvrga je često prvi znak koji ukazuje na rak. U nekim slučajevima čvorići mogu biti i bolni. Rak dojke se najčešće otkrije slučajno, tako što žena sama napipa čvorić. Čvorić u testisima može biti rak testisa, i to bez postojanja ikakvih drugih primjetnih simptoma. Povećani limfni čvorovi na vratu, ispod ruku i u preponama najčešće su posljedica neke infekcije, ali ukoliko povećanje limfnog čvora traje duže od mjesec dana, a pregledom se ne nađu nikakvi objektivni uzroci povećanja, treba posumnjati na neko maligno oboljenje i učiniti biopsiju čvora.

PROMUKLOST: Promuklost koja traje duži period (preko mjesec dana) može biti simptom raka u grlu i zahtjeva obavezan pregled otorinolaringologa. Promuklost je, nasreću, najčešće uzrokovana drugim bolestima, npr. infekcijom, ali ju ne smijemo zanemariti kao mogući simptom raka grla.

KAŠALJ: Kašalj je vjerojatno jedan od najčešćih simptoma zbog kojih ljudi posjećuju liječnika, obično je posljedica neke infekcije, astme, pušenja, srčane slabosti i sl. Međutim, ukoliko se kašalj promjeni, ukoliko se ne povuče u roku od mjesec dana, to može biti i simptom raka pluća. Ako se u iskašljaju pokaže bilo kakav trag krvi treba odmah posjetiti liječnika.

POTEŠKOĆE S GUTANJEM: Trajne ili povećane poteškoće sa gutanjem mogu biti znak koji ukazuje na rak jednjaka, želuca, grla ili rak u grudnoj šupljini. Ukoliko traju duže od mjesec dana obavezno treba posjetiti liječnika. Poteškoće sa gutanjem su, ipak, u većini slučajeva prouzrokovane drugim bolestima, npr. upalom grla.

PROMJENE VEZANE ZA STOLICU: Naizmjenična pojava proljeva ili zatvora, poteškoće i bol prilikom obavljanja velike nužde, tanka stolica, osjećaj da se niste stolicom potpuno ispraznili, mogu biti simptomi raka crijeva. Međutim takve poteškoće u toku kratkog perioda veoma su uobičajene i mogu biti prouzročene infekcijama i promjenama navika u ishrani. Trajanje ovih simptoma zahtjeva pregled liječnika gastroenterologa.

KRV U STOLICI: Simptomi raka debelog crijeva mogu biti i krv u stolici ili na toalet papiru nakon obavljanja velike nužde. Međutim, krv u stolici može biti uzrokovana i drugim bolestima kao što su hemoroidi, divertikuli (slijepi džepovi u crijevu) ili rasjekline (fisure) crijeva. Krv u stolici može biti i nevidljiva pa se kao posljedični simptom pojavljuje anemija. Postojanje anemije kod starijih ljudi zahtijeva pregled debelog crijeva kako bi se isključila zloćudna bolest.

KRV U MOKRAĆI: Krv u mokraći može se pokazati na dva načina: kao krv u svom pravom obliku ili kao mokraća koja je malo crvenkaste boje, sve ovisno o tome koliko se krvari. Krv u mokraći može biti simptom raka bubrega ili mjehura, ali se može pokazati i kod upale mjehura, kamenaca i sl. Pregled treba obaviti i u slučaju poteškoća s pražnjenjem mjehura, što može upućivati na benigno povećanje prostate ili rak prostate.

KRVARENJE IZ VAGINE: Krvarenje iz vagine koje se pojavljuje nakon klimakterija ili neredovito krvarenje prije klimakterija, mogu biti znak pojave raka maternice ili vrata maternice. Isto tako, krvarenje prilikom seksualnog odnosa može biti simptom raka vrata maternice. Neredovito krvarenje prije nastalog klimakterija može biti prouzrokovano i hormonskim poremećajima.

BOLOVI: Bolovi mogu biti simptom raka, npr. bolovi u trbuhu, iako su rijetko jedini simptom raka. Bol koja traje duže vrijeme, a ne može se objasniti nekim uobičajenim uzrocima mora se ispitati.

GUBITAK NA TEŽINI: Neobjašnjivi gubitak težine (oko 5 kg na mjesec) koji nije uzrokovan nekim posebnim režimom prehrane, vježbom ili sl. obavezno zahtijeva obradu. Neobjašnjivi gubitak težine upućuje na rak dok se ne dokaže suprotno.

OPĆI SIMPTOMI: Temperatura, umor, gubitak apetita ili nesvjestica u periodu od nekoliko tjedana, mogu biti jedini simptomi raka. Ovi simptomi su sasvim uobičajeni kad su u pitanju mnoge druge bolesti, ali ukoliko se ovi simptomi nastave i traju u periodu od nekoliko tjedana, treba otići liječniku.

Uopšteno o tumorima
Uopšteno o tumorima
Uopšteno o tumorima
Uopšteno o tumorima
Uopšteno o tumorima
Uopšteno o tumorima